Pripremila za el - ilm: Ummu Harun
Izvor:
Piše: Nedim Botić
U zapadnjačkom društvu je u nekoliko zadnjih desetljeća postalo iznimno
popularno proslavljanje Halloweena ili Noći vještica. Radi se o noći
posljednjeg dana mjeseca oktobra (31.10), i uoči katoličkog praznika Svih
svetih koji se proslavlja 1. novembra. Ime Halloween je zapravo skraćenica
od All Hallow's Eve ili Hallow Eve.
Ova se noć tradicionalno obilježava u SAD-u, Kanadi, Irskoj,
Australiji, Novom Zelandu i Portoriku. Odatle se je (prije svega zahvaljući
jakoj propagandi američkih medija) proširila diljem svijeta, pa se tako
odnedavno proslavlja i u BiH-a i susjednim zemljama.
Nažalost, mnogi ljudi ovu noć doživljavaju samo kao bezazlenu zabavu, te
nažalost nisu svjesni njene opasne okultne i paganske poruke. Porijeklo,
simboli, današnji vid proslave, kostimi i maske, pa čak i sama hrana u Noći
vještica, su direktno vezani za okultne običaje starih Kelta, obilježenih
širkom, praznovjerjem i prizivanjem zlih duhova (džinna).
Veza praznika Svih svetih i paganskih (mušričkih) običaja
Mali broj ljudi zna da su brojni kršćanski praznici direktno preuzeti iz
paganskih običaja (što priznaju i objektivni historičari ove religije). Uzrok
tome možemo potražiti u pojavi da se ljudi nisu željeli 'prekrstiti', osim ako
ne bi dobili pravo da nastave obilježavati svoje najvažnije obredne ceremonije,
prepune praznovjerja, širka i crne magije.
Širenje kršćanstva je tako dovelo do asimilacije brojnih neznabožačkih
običaja među kršćansko učenje i njihovo prikrivanje brojnim tzv. 'kršćanskim'
praznicima. U biti se radilo samo o pokušaju pridobijanja neznabožačkih naroda
i plemena, te se na tom polju nisu birala sredstva.
Stoga, možemo reći da je primjer Noći vještica i praznika Svih svetih
sličan primjeru Uskrsa, Božića i drugih kršćanskih praznika čiji datumi i
simbolika vode porijeklo upravo iz – paganizma i mušričkih običaja prošlih
naroda, a ne u izvornom učenju Isaa, alejhi-s-selam, niti njegovih apostola
(havarijjuna).
Blagdan Svih svetih (Sisveti ili Sisvete; lat. Sollemnitas
Omnium Sanctorum) je svetkovina u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi
kršćanski sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još
nisu. Spomen kršćanskih mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se
slaviti od 4. stoljeća.
Ono što je ovdje bitno istaći jeste da su se po crkvenom kalendaru,
Svi sveti slavili 13.05., sve do 835. kada je papa Grgur
III. (731. - 741.) na zahtjev irskih monaha premjestio ovaj praznik
na 1. novembar kako bi se 'poklopio' s drevnim keltskim
praznikom Samhain koji je označavao Novu godinu.
U vrijeme Karla Velikog blagdan Svih svetih je već bio izuzetno
proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. kanonskim
blagdanom. Proglas o tome izdan je 'na zahtjev pape Grgura
IV. uz pristajanje svih biskupa'.
Druidi i Noć Vještica
Historičari se generalno slažu da Noć vještica vodi porijeklo od jednog
posebnog dana koji su slavili drevni Druidi. Druidi su bili edukovana ili
sveštenička kasta drevne keltske religije. Sami Kelti su bili prvi arijski
narod koji je iz Azije naselio prostore Europe. Kelti su nastanjivali sjevernu
Francusku, Veliku Britaniju i Irsku. Vjerovali su u okultno, praktikovali crnu
magiju, obožavali prirodu, i pridavali joj nadprirodne, animističke kvalitete.
Pojedinim su drvećima i biljkama, poput hrasta i imele, pridavali veliki
duhovni značaj.
U stvarnosti, postoje velike sličnosti između druidizma i današnjeg
hinduizma, kao i samih Kelta i Indijaca po pitanju jezika i kulture. Keltska
religija, predvođena druidima, je vjerovala u različita prirodna 'božanstva' i
njegovala slične ceremonije i obrede slične hinduističkim. Naprimjer, indijska
paganska božanstva Siva Pasupati (Bog životinja) and Savitr (Big Sunca) su
slični keltskim 'bogovima' Cernunnosu, rogatom 'božanstvu' koje sjedi u yoga
položaju, i Lugu ili Lugus. Poput današnjeg hinduizma , i druidi su vjerovali u
reinkarnaciju, i transmigraciju duša, tj. vjerovanju da se ljudi mogu u drugom
životu preobratiti u životinjski oblik.
Praznik Samhaina i Noć vještica
Kao što smo istakli, po crkvenom kalendaru je papa Grgur
III. (731. - 741.) premjestio praznik Svih svetih na 1. novembar kako
bi se 'poklopio' s drevnim keltskim praznikom Samhain. O čemu se tu
radi? Samhain je bio najvažniji bog keltskih plemena, bog Sunca, i gospodar
Smrti. Bukvalan prijevod njegova imena sa staro-irskog jezika je „kraj
ljeta“.Kelti su slavili 1. Novembar (današnje Sisvete) kao početak nove godine,
a proslava je bila posvećena upravo Samhainu.
Budući da je smješten između jesenjeg ekvinocija i zimskog solisticija,
Samhain je postao važan praznik iz više razloga – vješticama je predstavljao
novu godinu, najavljivao prve dane zime i dan kada vile hodaju zemljom i pomažu
pripremi zimnice. Stari Kelti, Egipćani i Meksikanci su ovaj dan
slavili kao Dan mrtvih, a slavljen je i kao praznik reinkarnacije –
pokazivao je nedostatak Sunca (božanstva) i najavljivao njegovo skoro
reinkarniranje za vrijeme zimskog solisticija. U astrologiji, praznik Samhain
označava izdizanje Plejada.
Sa dolaskom Rimljana, praznik dobija stalni datum, a prema novom
vjerovanju Samhain, crni bog lova, biva identificiran sa Plutonom, rimskim
bogom podzemlja. Vjerovalo se da on svake godine na Noć mrtvih (31.10)
preuzima vlast nad svijetom ubivši srndaća, boga Sunca, a boginju vegetacije
(Persefonu), odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim
sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično
gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na
ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su
ostavljali izdubljene repe, cvekle ili krompir sa upaljenom svijećom kako bi se
griješne duše uplašile, a dobre našle put kući. Samhain se smatra i za
vrlo moćnu noć za sve magijske obrede – tarot, proricanja budućnosti, seksualne
magije, itd.
Nekoliko dana prije Noći vještica, mladi bi dječaci obilazili komšiluk,
moleći za materijal kojim bi pravili velike lomače, za koje se vjerovalo da
tjeraju zle duhove, te podmlađuju i vraćaju život Suncu. Sve do novijih
vremena, takve su lomače Škoti nazivali Samhnagan, evocirajući uspomenu na
drevni keltski festival.
Vjerovalo se da se na Noć vještica zli duhovi poigravaju s ljudima i
dovode do paranormalnih pojava. Kao dio proslave, ljudi bi se oblačili u
groteskne i zastrašujuće likove i plesali oko lomača, često se puta
pretvarajući da ih progone zli duhovi. Takođe, donošena je hrana kako bi se
duhovi ili duše umrlih koje je Samhain oslobodio osjećale dobrodošlim.
Pošto je praznik Samhain označavao i početak nove godine, važan dio ovog
praznika je činilo proricanje sudbine i magijske rituale. Tako su, recimo,
Druidi vjerovali da određeni oblici voća i povrća mogu pomoći da se predvidi
budućnost. U istu su svrhu prinošene čak i ljudske svrhe, s cilje
udobrovoljavanja zlim duhovima. Nakon što su Rimljani zauzeli Britaniju, neki
od njihovih običaja su dodani druidskoj tradiciji, dok je prinošenje ljudskih
žrtava zabranjeno.
Kod Druida je Noć vještica bila – noć straha. Naime, oni su obožavali
zle duhove (džinne) do te mjere da su strahovali od njihove kazne ukoliko ih ne
bi zadovoljili. Ukoliko u toku obrednih rituala Noći vještica duhovi ne bi bili
zadovoljeni, vjerovali su da će snositi teške posljedice.
Običaji i simboli Noći vještica
Izdubljena bundeva (Jack O'Lantern)
Kada pomislimo na Noć vještica, odmah pomislimo i na izdubljenu bundevu.
Običaj dubljenja bundeva zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po njegovoj
domišljatosti ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario šejtana
tako što mu je ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se šejtan pretvorio u
novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio krst,
zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku
obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz
džepa. Nakon deset godina opet je prevario šejtana tako što ga je zamolio da mu
doda jabuku sa stabla, a na kori stabla je brzo nacrtao krst, tako da ga šejtan
ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen u Raj zbog svog griješnog
života, a na vratima Pakla dočekao ga je šejtan i
poslao natrag u mrak, a da ga se rješi dao mu je žeravicu.
Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i
otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu
repu u ruci. S vremenom je bundeva zamijenila repu, a Jack
O'Lantern (Jack Fenjer) je postao simbol duše koja je
prokleta i koja luta između svjetova, ali i simbol Noći vještica.
Običaj 'smicalica ili čašćenje' (Trick-or-treat)
Običaj, da prerušeni dječaci i djevojčice, obilaze kuće i tom prilikom
izgovaraju čuvenu frazu: „Trick-or-treat“ (U značenju: ili ćete nas počastiti
slatkišima, ili ćemo vam se mi s vama 'neslano' poigrati) vodi porijeklo od
više drevnih paganskih rituala. Jedan od njih je da su vještice morale krasti
'materijale' potrebna za vradžbine, a već smo naveli da su uoči Noći vještica, mladi
dječaci obilazili komšiluk, moleći za materijal kojim bi pravili velike lomače,
za koje se vjerovalo da tjeraju zle duhove, te podmlađuju i vraćaju život
Suncu. Ovaj običaj ima uporište i u katoličkom vjerovanju u čistilište, tj.
proces iskupljenja i pročišćenja nakon kojeg dolazi oprost.
Takođe, ovaj se običaj vezuje za duhove mrtvih u paganskoj i katoličkoj
historiji. Druidi su imali običaj da duhove koji su naseljavali ljudske kuće
dočekaju s bogatom trpezom, na taj način pokušavši da se spasu njihovog
uznemiravanja. Na kraju gozbe su maskirani seljani glumili duhove umrlih, i u
ceremoniji ih ispraćali do izlaza iz sela.
Kao što smo već naveli, za Noć vještica se vjerovalo da je to noć u
kojoj zli i nestašni duhovi slobodno lutaju. Oni bi se poigravali s ljudima, pa
su se ljudi od nih skrivali ili ih pokušali otjerati, oblačeći razne kostime. U
Irskoj su ljudi vjerovali da duhovi slobodno lutaju na Noć vještica. Palili bi
svijeće ili lampe kako bi ih otjerali, a ako bi morali ići vani oblačili bi
kostime i maske kako bi se sačuvali njihovog zla.
Značenje maski i kostima u Noći vještica
Pored već spomenutih razloga, maske i kostimi za Noć vještica su nošeni
s ciljem prikrivanja prisustva paganskim festivalima ili da bi se promjenom
odjeće olakšala komunikacija s svijetom zlih duhova ( slično kao u
tradicionalnom šamanizmu i drugim oblicima animizma (vjerovaju u bogove u
životinjskom obliku).
Takođe, nosilac kostima ga je mogao iskoristiti kako bi privukao i
'upio' moć životinje koju predstavlja ta maska ili kostim. Prema ovom
tumačenju, kostimi u Noći vještica vode porijeklo od učesnika u druidskim
povorkama i ceremonijama, koji su nosili životinjske glave i kože kako bi
'upili' njihovu snagu.
Na ovaj su način nastale i današnje tradicionalne crkvene povorke, potom
'maškare' ili 'poklade'. Naime, u srednjem su vijeku katoličke crkve imale
običaj da na dan Svih Svetih izlažu svoje relikvije. Siromašnije crkve nisu
imale dovoljno sredstava da kupe relikvije i tako su došli na ideju procesija u
kojima bi se župljani oblačili u odore svetaca zaštitnika, anđela
(meleka) i vragova (šejtana).
Voće i povrće u Noći vještica
Proslava Noći vještica često puta uključuje razne vrste voće,
uključujući jabuke i lješnjake. Tri sveta ploda starih Kelta su bili žirovi,
jabuke i orasi, a posebno mjesto je pripadalo lješnjaku, za kojeg se čak
vjerovalo da je božanstvo. Voće i jezgrasto voće su takođe povezani s rimskom
proslavom žetve i boginje voće Pomone.
Noć vještica i praznovjerje
Bez spoznaje istinskog Boga i slijeđenje Njegovih uputa, savremeni
čovjek i dalje grca u ponorima zabluda, što potvrđuje i sama Noć vještica, koja
direktno i indirektno ljude 'uči' praznovjerju, strahovanju od zlih
duhova,činjenju obreda radi udovoljavanja džinnima, a samim time i ruši osnove
tevhida u ljudskim srcima.
Postoji mnogo praznovjerja vezanih za Noć vještica, ali ćemo navesti
samo nekoliko osnovnih. Vjerovali ili ne, i u savremeno doba čovjek vjeruje u
slijedeće stvari:
- Šutnja za stolom
za vrijeme večere ohrabruje duhove da dođu sa sto.
- Ukoliko neudata
djevojka pod jastuk stavi žalfiju i srebrni novčić, te noći će sanjati svog
budućeg muža.
- Ukoliko čujete
korake iza sebe u Noći vještica, ne smijete se okretati jer to vrlo lako može
biti duh. Ukoliko se okrenete, vrlo brzo ćete mu se pridružiti.
- Ako djevojka ode
u Noći vještica na izvor sa lampom u ruci, vidjet će u odrazu svog budućeg
muža, a ako sa sobom ponese i razbijeno jaje u čaši i pomiješa ga sa vodom iz
izvora, može vidjeti i svoju buduću djecu.
- Ljudi smatraju
Iblisa skupljačem oraha, te se u Noći vještica orasi koriste kao jedan od
osnovnih magičnih predmeta.
- Ako u Noći
vještica izvrnete odjeću naopako i hodate unatrag, u ponoć ćete vidjeti
vještice na nebu.
- Ukoliko vam se
na proslavi Noći vještica ugasi plamen svijeće, to znači da je pored vas duh.
- Zvuk zvona
rastjeruje zle duhove.
- Smatra se da
sove kupe duše umirućih na Noć vještica, ako izvrnete džepove vani i pustite ih
da vise, bit ćete sigurni.
- Ukoliko vam na
Noć vještica u kuću uleti slijepi miš, to znači da su duhovi veoma blizu ili
već u kući, jer su ga oni pustili unutra.
- Smatra se da ako
za Noć vještica slijepi miševi izađu ranije i lete razigrano uokolo, nailazi dobro
vrijeme.
- Da zadržite zle
duhove dalje od kuće zakopajte životinjske kosti u dvorištu ili ostavite sliku
životinje u blizini praga.
- Smatra se da ako
unatraške tri puta prođete oko kuće prije zalaska sunca na Noć vještica,
riješit ćete se svog zla.
- Duša mrtve
voljene osobe vas može posmatrati u vidu pauka